Hranite se zdravo na poslu: Za ručak jedite supu ili salatu i izbjegavajte brzu hranu
Zbog toga, kada nas obuzme glad posežemo za onim što nam je najbliže i najjednostavnije kupiti, a to su najčešće peciva od dizanog tijesta, pizze, hamburgeri i sva ona nezdrava, masna hrana koja, osim što šteti našem zdravlju, i deblja nas.
Stoga poslušajte savjete nutricioniste Tarika Zolotića koji nam otkriva šta je to najbolje jesti u toku radnog vremena i koje bismo namirnice trebali izbjegavati.
Budući da je doručak najbitniji obrok koji mnogi preskaču, Zolotić savjetuje da ga pripremamo i konzumiramo kod kuće.
"Kako bi se naš metabolizam probudio nakon višesatnog spavanja, a naše tijelo dobilo neophodnu energiju, potrebno je najkasnije sat-dva nakon buđenja imati doručak. Za doručak treba konzumirati jaja na razne načine jer su odličan izvor proteina, sadrže vitamine, a bogat su izvor minerala. Imaju velik indeks sitosti, dugo nas drže sitim, brzo se pripremaju bilo da ih konzumiramo kući prije posla kao omlet s povrćem, sjemenkama ili kuhana jaja koja su praktična za ponijeti", kazao je Zolotić.
Dodaje da su za doručak dobre namirnice mliječni proizvodi poput jogurta, kefira, mladog sira i kajmaka. Oni obiluju hranjivim materijama, kompletnim proteinima, mineralima, vitaminima, ali i probiotskim kulturama koje doprinose zdravlju probavnog trakta.
"Također ne bih izostavljao integralne žitarice, hljeb, peciva koja sadrže složene ugljikohidrate koji nam daju energiju, a hrane i naše tijelo vlaknima koja pomažu našu probavu i dugo nas drže sitim. Možemo pripremiti odličan nutritivno bogat sendvič od integralnog peciva koji namažemo kajmakom, kiselom pavlakom dodamo pileća ili pureća prsa, paradajz ili zelenu salatu i tako dobijemo obrok koji je hranjiv, nutritivno bogat, a jednostavan je za pripremu i transport do posla", rekao je Zolotić.
Za ručak supa
U posljednje vrijeme su sve popularnije zobene kaše koje obiluju mineralima, vitaminima, vlaknima, ali koja je od žitarica najbogatiji izvor proteina. Preporuka je kašu obogatiti sjemenkama, orašastim plodovima koji su bogati mastima, a kombinovati je možete s jogurtom, bademovim ili kokosovim mlijekom te po želji dodati voće.
"Zbog toga trebate pronaći idealnu kombinaciju doručka za sebe, jer ukoliko ga preskočimo, naš organizam radi bez goriva i može uzrokovati slabost, pad energije, koncentracije, šećera u krvi, a sve to prouzrokovat će nervozu, neraspoloženje i neproduktivnost na poslu. Zato doručkujte kao kralj/kraljica", rekao je Zolotić.
Dodaje da bismo ručak uvijek trebali počinjati supom, čorbom od mesa i povrća koje obiluju hranjivim materijama koje su lagane za probavu i odličan način za pripremu probavnih organa za teži obrok.
"Supu na posao možete ponijeti u termos boci ili je potražiti u nekom obližnjem ugostiteljskom objektu. Ukoliko niste u mogućnosti ručak početi supom ili čorbom, dobra alternativa je svježa sezonska salata koja je puna vlakana, antioksidanasa, fitonutrijenata koji su najbolje iskoristivi u svježem stanju. Salatu začiniti limunom i maslinovim uljem i konzumirati obavezno prije glavnog obroka, a ne uz obrok kako nam je navika, jer na taj način stvaramo probleme probavnom traktu, ali će i iskoristivost hranjivih materija iz salate iz glavnog obroka biti manja", savjetuje Zolotić.
Budući da je bosanski ručak za većinu naših stanovnika nezamisliv bez mesa, postoji jedna dobra vijest. Meso je zapravo dobar izvor proteina, sadrži sve esencijalne aminokiseline, odličan je izvor željeza, cinka i drugih vitamina i minerala.
"Prednost dati mesu koje je kuhano, varivu ili zapečenom mesu. Kao prilog koristite sezonsko povrće, rižu ili tjesteninu, što će nutritivno upotpuniti vaš ručak. Na vama, vašoj inspiraciji je da iskombinujete meso kao namirnicu i povrće, žitarice kao drugu skupinu i da odlučite da li neki rižoto s piletinom, salatu s tunjevinom, piletinom ili neko varivo pripremiti kući i ponijeti na posao ili naručiti u nekom obližnjem restoranu, aščinici...", rekao je Zolotić.
Hrana koju treba izbjegavati
Zolotić savjetuje da izbjegavate brzu hranu, rafinisane ugljikohidrate, bijelo brašno, pekarske proizvode, slatkiše, muslije, gotove žitarice i kaše koje su pune praznih kalorija, prostih šećera, aditiva, kvasca, glutena...
"Ovakvi obroci brzo podignu glukozu i izazovu kratkotrajnu sitost, ali nakon pada šećera dobijete napad gladi, pad energije i raspoloženja, a o hroničnim, kumulativnim neželjeznim efektima mislim da ne treba ni govoriti, jer sve nam govore podaci da su hronične nezarazne bolesti koje uzrokuje nepravilna prehra najveći uzročnici smrtnosti u svijetu", rekao je Zolotić.
Kada je riječ o konzumaciji pića najbolja je voda. Minimalan dnevni unos vode bi trebalo da bude 30 ml po kg tjelesne mase ili 1 ml po 1kCal unesene hrane. Također je bitno da konzumaciju vode izbjegavate 30 minuta prije i poslije obroka, jer negativno utječe na proces probave hrane. Osim vode, možete piti i nezaslađene biljne čajeve ili mineralnu vodu.
