Istraživači s Bartsa i University Collegea iz Londona testirali su 138 početnika koji su učestvovali na Londonskom maratonu i došli do podatka da trčanje maratona čini arterije mlađim za četiri godine.
Za šest mjeseci treninga njihove su arterije vratile malo mladenačke elastičnosti, što bi trebalo smanjiti rizik od srčanih i moždanih udara, a njihov je krvni pritisak opao isto kao da su im propisane tablete.
I manje količine aerobnih vježbi vjerovatno će imati sličan učinak, prema britanskoj fondaciji za srce (BHF) koja je finansirala ovu studiju objavljenu u časopisu American College of Cardiology.
Trebalo im je u prosjeku između četiri i po i pet i po sati da pređu 26,2 kilometra. Vodeća istraživačica dr. Charlotte Manistry kazala je da bi osobe sa srčanim bolestima ili drugim medicinskim stanjima trebalo prvo da razgovaraju sa svojim ljekarom, ali da za većinu ljudi prednosti bavljenja vježbanjem daleko prevazilaze svaki rizik.
Stručnjaci savjetuju da počnete vježbati mjesecima prije maratona, da započnete svaku sesiju zagrijavanjem i postepeno povećavate trčanje na daljinu.
Tokom svake sedmice odrasli bi trebalo da urade najmanje 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta, poput brzog hodanja, tenisa ili vožnje biciklom, 75 minuta energične vježbe, poput trčanja, nogometa ili ragbija.
Profesor BHF-a Metin Avkiran dao je nekoliko savjeta i za početnike.
"Prednosti vježbanja su neosporne. Ako aktivno vježbate, smanjujete rizik od srčanog ili moždanog udara i smanjujete šanse za ranu smrt. Kako stara mantra kaže: 'Ako bi vježbanje bilo pilula, to bi se smatralo čudesnim lijekom'".
Maraton je najduža trkačka atletska disciplina koja se ujedno smatra i najtežom koja postoji. Da biste mogli istrčati pravi maraton, potrebno je da prije svega možete trčati, hodati i džogirati bar sat vremena, bez obzira na brzinu. Kao početnik, najbolje bi bilo odlučiti se za manje trke, od 5 do 10 kilometara ili polumaratone. Te trke su lakše za trčanje, a i nisu toliko iscrpljujuće.
