Višegodišnje istraživanje pokazalo da vježbanje u srednjim godinama produžava život

Fizička aktivnost odavno je povezana s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta karcinoma. No, većina dosadašnjih istraživanja posmatrala je navike vježbanja u određenom razdoblju života, a ne obrasce ponašanja tokom dužeg vremenskog razdoblja, navode naučnici u radu koji je objavljen u magazinu BMJ.

Za potrebe ovog istraživanja naučnici su ocijenili nivo aktivnosti u nekoliko navrata tokom osmogodišnjeg razdovlja u grupi od 14.599 muškaraca i žena koji su na početku istraživanja bili u dobi od 40 do 80 godina. Nakon prvih osam godina naučnici su počeli pratiti mortalitet narednih 12,5 godina. U tom razdoblju je preminulo 3.148 ispitanika od kojih je 950 podleglo kardiovaskularnim bolestima a 1.091 je umrlo od posljedica raka.

Naučnici su mjerili fizičku aktivnost tokom posla i slobodnog vremena mjereći potrošnju energije po kilogramu tjelesne težine. Porast aktivnosti koji znači prelazak iz sjedilačkog načina života u aktivni (najmanje 150 minuta sedmično umjerene fizičke aktivnosti) bio je povezan s 24 posto manjim rizikom smrti od bilo kojeg uzroka, 29 posto manjim rizikom od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima i 11 posto manjim rizikom od smrti uzrokovanih rakom u poređenju s onima koji su nastavili živjeti neaktivno.

"Ovi podaci šalju snažnu poruku svima nama, bez obzira na to kakve su sada naše životne okolnosti. Nikad nije kasno početi s fizičkim aktivnostima kako bismo uživalo u dužem zdravijem životu. Svi imaju koristi od aktivnog života", rekao je Soren Brage, voditelj istraživanja i istraživač sa Univerziteta Cambridge u Velikoj Britaniji.

Smanjeni rizik od smrti povezan s povećanim aktivnostima postojao je bez obzira na to koliko se u prošlosti vježbalo i bez obzira na poboljšanja pa čak i pogoršanja drugih faktora rizika poput ishrane, tjelesne težine, historije bolesti, krvnog pritiska i nivoa holesterola tokom niza prethodnih godina.