Sok zdravlja
523

Magistar ekonomije iz Mostara proizvodi visokokvalitetni i ljekoviti sok od divljeg nara

Piše: R. D.
Alija Tipura, šezdesetogodišnji magistar ekonomskih nauka, u Podgoranima, osamnaest kilometara sjeverno od Mostara, ima veliku plantažu divljeg nara te proizvodi visokokvalitetni i izuzetno ljekovit sok.

Dok šetamo osam dunuma velikom plantažom, Tipura nam priča kako je još kao dječak zavolio ovu kulturu, već tada njegovao, sadio i uzgajao nar ili, kako u Hercegovini kažu, šipak.

"Još sam bio mlad kad sam shvatio da je u soku nara čisto zdravlje. Ljudi su malo o tome znali prije pedesetak godina, bili su neobrazovani i nisu znali da ono što ima u naru nema ni u jednom drugom voću. Kao ekonomista po zanimanju sam kasnije došao do poslovne ideje uzgoja nara zbog njegovih ljekovitih karakteristika", priča nam Tipura.

Kaže kako je sok od nara najbolji antioksidant, a konzumiranje ovog soka preduslov za zdrav život.

"Divlji nar je simbol zdravlja, ljubavi i plodnosti, voće koje liječi izvana i iznutra. Ovaj ukusni napitak pravi je koncentrat vitamina C, bogat je kalijem i željezom te vitaminima A, E i B. Sadrži folnu kiselinu, kao i moćne antioksidante poput elagitanina i flavonida. Zbog svog jedinstvenog sastava smatra se velikim zaštitnikom zdravlja, jer smanjuje rizik od nekoliko vrsta raka, štiti od osteoporoze, Alzheimerove bolesti, jača imunitet te poboljšava erektilnu funkciju", kaže nam Tipura.

Sok s plantaže Alije Tipure koriste i pri liječenju dijabetesa, alergija i astme, on snižava krvni pritisak i nivo holesterola. Uz sve to je i izuzetno ukusan.

"Ja sam na svojoj plantaži zasadio pet stotina komada divljeg nara jer on je mnogo bogatiji vitaminom C od pitomog nara. Sok dobiven s ove plantaže puni se u Kući prirode na Ilidži pod svim tehnološkim nadzorima, a kvalitet kontroliše Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH. Sok ima certifikat bio proizvoda, a cjelokupna proizvedena količina prodaje se u radnjama najvećeg bh. trgovačkog lanca Bingo", s ponosom nam kaže Alija koji sam obavlja većinu potrebnih poslova i u tome uživa.

Nar je u Hercegovini apsolutno domaća kultura, a uslovi koje Tipura ima na svojoj plantaži su idealni. Sam je birao sadnice s najboljih mjesta te sadio na parcelu koju je ranije kultivisao iz klasičnog krša.

"Plantaža je stara šest godina, a trebalo je dosta napora da bismo prošle godine proizveli prvi sok i ove godine u aprilu ga stavili na tržište. Trebalo je vremena za rast plantaže, ali i registrovanje firme Limfanar, odabir staklenke, dizajna, marketing... Trenutni kapacitet je do hiljadu i po litara soka po sezoni", kaže nam naš sagovornik, ponosan na podatke da prodaja ide dosta dobro.

Tipura kaže da sličnog proizvoda od divljeg nara nema u cijeloj Evropi, postoje neki surogati, kao i sok od slatkog nara, ali to se ne može porediti.

"Za izlazak na strano tržište potrebne su veće količine, ali to je ispred mene. Namjeravam proširiti plantažni zasad, time će se povećati i količine soka koji dobivam procesom presovanja. Osim soka od nara, treba iskoristiti i koru koja je lijek za dijareju. Namjeravam uložiti i u proces proizvodnje čaja te se uistinu nadam da ću se u dogledno vrijeme pojaviti na tržištu s čajem od kore nara, najboljim lijekom za dijareju", priča nam.

O predrasudama da kod uzgoja nara nema napornog posla, Tipura kaže da je potpuno suprotno.

"Bila bi utopija vjerovati da neko može zasnivati poslovnu ideju na branju nara po brdima. Na plantaži ima posla tokom cijele godine, od obrezivanja stabljike, obrade tla, prihrane isključio stajskim đubrivom, bez djelovanja bilo kakvih herbicida, sve do branja i presovanja", priča nam Tipura pokazujući ubrane prve količine nara ove godine i objekt koji je u pripremi, a koji će poslužiti za skladištenje, presovanje i kancelarijski prostor.

Naš sagovornik, vlasnik preduzeća Limfanar, nam kaže i da nije imao nikakvu podršku države, niti je imao iko ko se bavi ovom kulturom. Štete od jakih vjetrova koje su još vidljive na plantaži sanira vlastitim sredstvima, dok su poljoprivrednici koji se bave drugim kulturama dobijali određena sredstva od države.

Cijena jedne staklenke od 720 ml u trgovinama je 10,45 KM, a Alija nam kaže da cijena ne može biti niža te da zdravlje nema cijenu.