Prosječan unos šećera za odraslu osobu je 17 čajnih kašičica (68 grama), što premašuje preporuku od 12 čajnih kašičica postavljenu Dijetalnim smjernicama.
Dodani i prirodni šećer se često spajaju kada se govori o ishrani, ali to ne govori cijelu priču. Iako tijelo metabolizira i dodani i prirodni šećer na isti način, zdravstveni učinci svakog od njih su uvelike različiti. Prirodni šećer u voću sadrži vitamine, minerale, antioksidante, vodu i vlakna – sve nutrijente koji podržavaju zdravlje.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji redovno jedu voće imaju smanjen rizik od određenih zdravstvenih stanja kao što su bolesti srca i dijabetes tipa 2.
Kupine
Kupine su bogate antocijaninima, polifenolom odgovornim za crvene, plave i ljubičaste nijanse. Istraživanja sugeriraju da antocijanini bobičastog voća pozitivno utječu na puteve uključene u regulaciju glukoze u krvi.
U randomiziranom kontroliranom ispitivanju iz 2018. zabilježena je povećana oksidacija masti i poboljšana kontrola glukoze među gojaznim ili gojaznim muškarcima koji su hranjeni dijetom s visokim udjelom masti sa 600 grama (4 šolje) kupina dnevno tokom jedne sedmice u poređenju s onima kojima je davana količina želatina koja odgovara kalorijama i ugljikohidratima. . Naime, muškarci koji su uzimali kupine pokazali su veću osjetljivost na inzulin, bitan faktor za prevenciju dijabetesa tipa 2.
Jagode
Osim niske razine šećera, nutrijenti u jagodama povezani su s poboljšanjem kardiovaskularnih faktora rizika. Polifenoli, vlakna, vitamini i minerali doprinose dobrobitima jagoda za srce. Istraživanje predstavljeno u British Journal of Nutrition pokazuje da jagode smanjuju nivoe c-reaktivnog proteina (marker upale) i snižavaju lipoproteine niske gustine i ukupni holesterol kod ljudi sa povišenim holesterolom. Druga meta-analiza iz 2019. sugerira da konzumacija 10-454 grama jagoda smanjuje faktore rizika povezane sa zdravljem srca.
Kivi
Osim niskog sadržaja šećera, kivi je prepun drugih korisnih nutrijenata. Opsežna istraživanja podržavaju kivi u borbi protiv zatvora zbog njihovog sadržaja rastvorljivih i netopivih vlakana.
Rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna omekšavaju i dodaju masu stolici, čineći je lakšim za izlučivanje. Studija iz 2010. je otkrila da jedenje dva kivija dnevno tokom četiri nedjelje povećava učestalost pražnjenja crijeva kod zdravih odraslih osoba i onih sa iritabilnom bolešću crijeva koja dominira konstipacijom ili IBS. Meta-analiza iz 2022. uočila je slične rezultate s kivijem, ali je također primijetila poboljšanja simptoma povezanih s IBS-om kao što su bol u trbuhu i naprezanje.
Maline
Maline su bogat izvor vlakana i polifenola, sastojaka hrane koji utiču na apsorpciju šećera u organizmu i razvoj hroničnih bolesti.
Istraživanja pokazuju da konzumacija malina uz obrok smanjuje postprandijalni šećer u krvi kod osoba s predijabetesom ili dijabetesom. Štoviše, studija iz 2019. objavljena u Annals of Nutrition and Metabolism primijetila je da užina s malinama sredinom poslijepodneva smanjuje upalu, što je ključni faktor za pojavu kroničnih stanja poput dijabetesa tipa 2.
