Ražev hljeb je jedna od najboljih i najzdravijih opcija za dnevnu konzumaciju

Studija objavljena u časopisu Microbiome, koju je proveo Univerzitet u Istočnoj Finskoj, koristila je metabolomski pristup u svrhu analize metabolita koji se nalaze u hrani i ljudskom tijelu. Efekti su proučavani na miševima i in vitro gastrointestinalnom modelu koji je oponašao funkciju ljudskih crijeva.

Koristeći ova dva modela, istraživači su uspjeli eliminirati prirodne razlike u mikrobiomu crijeva između različitih jedinki, što je olakšalo otkrivanje metabolita koji potječu iz raži. Interesantno je da je raževa kiselina, koja se koristi za pečenje raževog hljeba posebno bogata bakterijama kojima obiluje mliječna kiselina.

Ove bakterije modificiraju bioaktivne spojeve koji se nalaze u raži i koriste se za fermentaciju tijesta, što stvara aminokiseline razgranatog lanca i peptide koji sadrže aminokiseline za koje se zna da utječu na metabolizam inzulina.

Jedinjenja koja se nalaze u raži procesuiraju bakterije iz crijeva prije nego što ih tijelo apsorbira. U istraživanju je ustanovljeno da mikrobi crijeva i mikrobi koji se nalaze u kiselom tijestu proizvode spojeve koji su vrlo slični.

Ranija studija istog istraživanja pokazala je da derivati ​​trimetilglicin ili betain, koji se nalazi i u raži, smanjuju potrebu za kisikom u ćelijama srčanog mišića, što može zaštititi srce od ishemije ili možda čak i poboljšati njegove performanse. Ovo objašnjava zašto raž poboljšava nivo šećera u krvi i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Iako su zdravstvene koristi raževog hljeba poznate već neko vrijeme, nije jasno zašto raž snižava otpornost na inzulin u usporedbi s drugim hljebovima, piše Health24.