Testirajte ih
9

Ukoliko ste se prejeli da ne možete ni disati, ovi savjeti vam mogu pomoći

DP
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Svi smo se barem jednom prejeli, a da smo pretjerali, shvatili smo tek kada smo završili s obrokom. Dobro je poznat taj osjećaj kada nismo u stanju ni da se pomaknemo, međutim, postoje rješenja i za to.

Kako ne možemo vratiti vrijeme i pojesti manje, postoje određeni koraci koje možete poduzeti kako biste se osjećali bolje, piše Insider.

Povremeni veći obroci vam neće naštetiti

Žene s umjereno aktivnim načinom života bi trebale unositi oko 2.000 kalorija dnevno. Muškarcima je, općenito, potrebno više kalorija, tj. oko 2.600 kako bi ostvarili sve svoje potrebe za unosom hranjivih tvari. Na ove brojke mogu utjecati i neke druge stvari, poput toga koliko godina imate i koliko često vježbate.

Da biste unijeli 2.000 kalorija dnevno, trebalo bi ih rasporediti na tri obroka i dvije užine. Tako bi doručak, ručak i večera trebali sadržavati po 500 kalorija, a dvije užine po 250 kalorija.

Čak i ako se držimo tog plana, mnogi od nas često premaše broj propisanih kalorija, osobito tokom praznika i u sličnim prilikama.

Ako su posebne prilike jedini trenuci kada pretjerate, nema potrebe brinuti se, prema mišljenju nutricionistici Kristen Smith.

"Nekoliko visokokaloričnih obroka neće napraviti nikakvu važnu razliku u vašoj težini, niti će biti loši za vaše zdravlje. Vaš želudac je elastičan organ. Ipak, često ćete osjetiti neugodne simptome kada se prejedete. Zato što svoj želudac rastežete preko njegovog uobičajenog kapaciteta, može se javiti bol u trbuhu, nadimanje, probavne smetnje ili mučnina", kazala je Smith.

Također, možete imati žgaravicu kada vaš naduti stomak vrši pritisak na sfinkter koji razdvaja želudac i jednjak.

Pokušajte ove metode kako biste se osjećali bolje nakon prejedanja

Idite u šetnju: Šetnja čini da se vaš stomak isprazni mnogo brže, iako vam možda neće pomoći u tome da se osjećate manje napuhanim i punim. Međutim, kada se vaš stomak brže isprazni, manje su šanse da ćete osjetiti žgaravicu.

"Ne očekujte da ćete sagorjeti sve kalorije od hrane koju ste upravo pojeli, ali fizička aktivnost vam može pomoći u probavi", istakla je Smith.

Ona preporučuje najmanje pet do 10 minuta hodanja i dodala je da vam to može pomoći i u regulaciji nivoa šećera u krvi koja se može povećati nakon obilnog obroka. Šetnja nakon obroka spriječit će i da dobijete višak kilograma.

Popijte vodu ili neko niskokalorično piće: Kada imate obilan obrok, možete unijeti dosta natrija, a da to i ne primijetite, što može uzrokovati zadržavanje vode i osjećaj nadutosti. Uzimanje vode može vam pomoći isprazniti natrij koji ste unijeli hranom.

Ipak, budite oprezni i nemojte mnogo piti odmah nakon jela, jer vam to može dodatno raširiti stomak i izazvati bol.

Nemojte ležati: Iako se možda osjećate umorno nakon obilnog obroka, pokušajte se oduprijeti želji da legnete ili spavate. Vaš stomak se mnogo brže prazni kada stojite uspravno, sudeći prema posljednjim istraživanjima.

Ležanje odmah nakon jela može povećati mogućnost da imate refluks kiseline, jer pritišćete mišiće koji obično drže želučanu kiselinu tamo gdje treba biti.

Isplanirajte šta ćete jesti za sljedeći obrok ili užinu: Obrok će vam, vjerovatno, biti posljednja stvar na pameti u ovom trenutku, ali planiranje vam može pomoći da se što prije vratite u normalu.

"Mnogi ljudi misle da, jednom kada se prejedu, završili su za cijeli dan i da ostatak dana trebaju provesti odmarajući se", navela je Smith.

Ona predlaže da za svoj sljedeći obrok izaberete neku zdravu opciju poput niskih proteina, voća i povrća i bilo kojih integralnih namirnica. Ovo vam može pomoći u sprječavanju daljnjeg prejedanja.

Ne paničarite: Pokušajte se ne uznemirivati oko toga što ste se prejeli, posebno ako je neka posebna prilika u pitanju. Malo je vjerovatno da ćete se udebljati ili imati ozbiljne posljedice po zdravlje od jednog obilnog obroka.

"Pokušajte izbjeći bilo kakav osjećaj krivice zbog prejedanja", savjetovala je Kristen Smith, napominjući da takav osjećaj može dovesti do nezdravih navika ili poremećaja u ishrani, s vremenom.