Vrijeme je za mušmule, sezonsko bogatstvo koje je nepravedno zapostavljeno

Tada je, uvođenjem pomodnog voća, povrća i začina postala zapostavljena te je otišla u zaborav.

U ljekovite svrhe koriste se listovi, kora, cvjetovi, sjemenke te zreli plod mušmule. Zreli plodovi djeluju kao laksativ i diuretik, smiruju upalu želučane sluznice, i pomaže u želučanim tegobama, pektin pomaže u snižavanju holesterola, pospješuje rad crijeva, zaustavlja proljev i krvarenja, poboljšava vid te blagotvorno djeluje na kožu i kosu.

U narodnoj medicini kora mušmule koristi se za liječenje malarije. Mušmula je danas rasprostranjena širom svijeta. Iako je voćka toplijih predjela, uspješno se uzgaja i u nešto hladnijim predjelima jer nije osjetljiva na niže temperature kao ostale voćne vrste. Podnosi temperature i do -36 stepeni celzija. Iako relativno dobro podnosi sušu, topla mediteranska klima nije pogodna za uzgoj jer joj dugotrajno visoke temperature, više od 33 stepena celzija, mogu uveliko naštetiti.

Postoji četrdeset do pedeset vrsta koje se međusobno razlikuju po veličini i obliku ploda te po tome imaju li sjemenke ili ne. Prema veličini se dijele na sitnoplodne i krupnoplodne, a po obliku na mušmule jabučastog iil kruškolikog ploda.

Plodovi su vrlo ukusni, kiselkasto-slatkasti. Dozrijevaju od druge polovine oktobra do kraja decembra, ovisno o sorti, vremenu berbe i načinu čuvanja. Nakon mrazova postaju ukusniji za jelo jer izgube trpkost. Bogati su različitim mineralnim solima, pektinima, organskim kiselinama i vitaminima koji blagotvorno djeluju na ljudski organizam. Za jelo se mogu koristiti svježi ili prerađeni. Zreli plodovi su sjajan laksativ i diuretik.