Dijabetes kao nuspojava COVID-a: Koliko nam sada još ozbiljnije prijeti ova opaka bolest?
Još na početku pandemije postalo je jasno da su ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima teže pogođeni koronavirusom. Znalo se da oni s dijabetesom ili srčanim bolestima teže podnose COVID-19, ali neki su kliničari počeli uočavati slučajeve s promjenjivim smjerom odnosa. Ispitanici koji su bili zdravi prije COVID-19 naknadno su razvijali simptome dijabetesa, tokom ili nakon akutne infekcije koronavirusom.
Veza između infekcije koronavirusom i dijabetesa postala je očita nakon što su se u liječničkim ordinacijama počeli evidentirati pacijenti s novootkrivenim Diabetesom Mellitusom tipa 2, kaže za portal Klix.ba Emina Karahmet, doktorica farmaceutskih nauka s užom oblašću istraživanja u biohemiji i imunologiji.
"Većina pacijenata koji su imali više vrijednosti glikemija netom nakon preležane bolesti, imali su uglavnom kortikosteroide u terapiji, a znamo da ova grupa lijekova zaista uzrokuje poremećaj metabolizma UH-a i može posljedično izazvati dijabetes. Međutim, kod pacijenata kod kojih se dijabetes evidentira nakon tri i više mjeseci nakon preležane bolesti, već moramo razmišljati o drugom tipu dijabetesa", navodi ona.
Pojašnjava kako je mehanizam nastanka ovog dijabetesa autoimunog karaktera i radi se o tome da zaražene B-ćelije pankreasa otpuštaju posebne signale na koje reagiraju ćelije naše urođene imunosti (NK-ćelije) i uništavaju zaražene B-ćelije pankreasa koje normalno luče inzulin.
"Njihovim razaranjem razvija se dijabetes. Ovdje govorimo o dijabetesu uzrokovanom virusima, koji su i ranije opisani u literaturi. Kod odraslih osoba se masovno razvija DMT2, ali kod djece DMT1. Najnovije studije koje se objavljuju pokazuju zaista porast broja DMT1 kod djece u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Ono što se još uvijek zasigurno ne zna jeste incidenca pojavnosti novih slučajeva dijabetesa uzrokovanih koronavirusom, tj. na koliki broj ispitanika će se javiti novi slučajevi dijabetesa", kaže ona.
Naime, epidemiološke studije su u toku. Jedna studija, koja je provedena na području BiH ove godine, a obuhvatila je 187 osoba koje su preležale infekciju koronavirusom, starosne dobi 16-70 godina, daje podatak da je 3,2 posto (6 ispitanika) zaista dobilo dijabetes nakon infekcije koronavirusom.
"Ipak, ovaj podatak se ne može uzeti kao relevantan, jer je uzorak za ovakvo istraživanje mali i diktiran je nekim faktorima kako je istraživanje provedeno. U stvarnosti očekujem da je ovaj procenat znatno veći. Prema podacima Internacionalne dijabetične federacije (IDF), kod osoba koje su imale dijabetes od ranije, teška klinička slika COVID infekcije nije se razvijala kod osoba u dobi do 25 godina te je prosječna dob pri kojoj se razvijala teža klinička slika kod osoba s dijabetesom 66 godina starosti. Ipak, kao preduslov za dobar ishod zaraze koronavirusom kod osoba s dijabetesom jeste dobra regulacija glikemije", navodi ona.
Ipak, ono što zabrinjava, a pokazalo je ranije pomenuto istraživanje, jeste činjenica da je čak 19,8 posto ispitanika poslije preležanog COVID-a imalo psihološke posljedice u vidu anksioznosti, depresije, lošijeg raspoloženja, ali i gubitka samopouzdanja.
"Znamo da sve bolesti imaju svoju psihološku komponentu koja nekada i prethodi razvoju same bolesti. Jedan od potencijalnih uzroka za razvoj dijabetesa kod osoba koje nisu bile zaražene koronavirusom krije se zasigurno i u promjeni stila življenja, koji je bio diktiran pandemijom. To se posebno moglo primijetiti u 2020. godini, kada je lockdown uveliko ograničio kretanje, sportske aktivnosti i način prehrane", zaključuje Karahmet.
Još početkom 2020. godine Francesco Rubino, ljekar s King's Collegea u Londonu, počeo je primjećivati sve veći broj izvještaja o dijagnozama dijabetesa nakon infekcije COVID-19. Sredinom godine Rubino je udružio snage s kolegama širom svijeta kako bi formirao projekt CoviDiab. Projekt je mrežni globalni registar koji poziva ljekare širom svijeta da daju izvještaje o slučajevima novonastalog dijabetesa povezanog s COVID-19.
