Istraživanje pokazuje da, prosječno, svega trećina djece u regiji ima preporučenih 5 obroka dnevno, čak 1 od 10 njih ne jede u obrocima, dok su s druge strane dobri pokazatelji da redovno doručkuje 7 od 10 djece. Znanje o optimalnom dnevnom nivou tjelesne aktivnosti posjeduje približno 50% djece, ali svejedno je minimalno 60 minuta dnevno tjelesno aktivno manje od 40% njih. Svojom tjelesnom težinom zadovoljno je nešto manje od 50% djece, a čak 8 od 10 njih stalno ili povremeno razmišlja o svojoj težini.
"U posljednjih 5 godina, evidentan je porast broja djece koja pred ekranom provode znatno više vremena nego je to preporučeno. Paralelno sa ovom pandemijom fizičke (ne)aktivnosti, koja je prisutna u zemljama regije, raste i nezadovoljstvo djece fizičkim izgledom. Ovi rezultati nam ukazuju da je potrebno nastaviti s edukacijom djece, ali i njihovih roditelja, kao i subjekata u školama, kako bismo utjecali na pozitivne trendove", izjavio je prof. dr. Erol Kovačević, profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu.
Kada je riječ o budućnosti hrane, naglasak je na pružanju pomoći roditeljima i odgajateljima u usmjeravanju djece prema zdravim životnim navikama, te prilagođavanju portfolija proizvoda globalnim trendovima, naglasili su iz kompanije Nestlé koja se sa partnerima obavila istraživanje.
"Ljudi danas sve više traže ravnotežu u što boljem izboru namirnica, s naglaskom na namirnice biljnog porijekla. S obzirom na to da su prirodni resursi ugroženi, moramo razmišljati o održivom sistemu hrane - ne samo o namirnici, nego i o cijelom putu njenog nastanka. Bez zdravog okoliša nema ni zdrave hrane. Na tom putu oslonit ćemo se na nauku i nove tehnologije, koje će dati rješenja za optimalan uzgoj hrane", izjavila je magistrica nutricionizma Koraljka Novina Brkić, Nestlé Adriatic.
Na konferenciji se raspravljalo i o uzrocima nastanka i nestanke debljine kod djece, te potrebi multidisciplinarnog pristupa zdravlju.
"Gotovo 30% djece u Evropi ima prekomjernu tjelesnu masu, a situacija u regiji nije puno drugačija. Budući da dijete nije odgovorno za svoje zdravlje i nutritivni status, već njegovi roditelji, ali i cjelokupno društvo na lokalnom i globalnom nivou, potrebno je ustrajno raditi na motivirajućem okruženju", izjavila je dr.sc. Tena Niseteo, predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista.
O načinima na koje se promijenila struktura bolesti i faktorima koji utječu na zdravlje govorila je u svom izlaganju predsjednica Evropskog udruženja za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, prof.dr.sc. Sanja Kolaček.
"Prvih 10 godina djetetovog života je ključno, tokom tog razdoblja različiti okolišni čimbenici, poput prehrane, tjelesne aktivnosti i zagađenja, mogu utjecati na to da u kasnijim decenijama života osoba obolijeva od raznih autoimunih, kardiovaskularnih i drugih bolesti. Ako nešto želimo mijenjati, moramo to raditi u tih prvih 10 godina i za to nije dovoljan jedn profil stručnjaka već je potreban tim, podrška šire zajednice. Samo uporan timski pristup može učiniti razliku", rekla je Kolaček.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
