Istraživanje pokazuje da, prosječno, svega trećina djece u regiji ima preporučenih 5 obroka dnevno, čak 1 od 10 njih ne jede u obrocima, dok su s druge strane dobri pokazatelji da redovno doručkuje 7 od 10 djece. Znanje o optimalnom dnevnom nivou tjelesne aktivnosti posjeduje približno 50% djece, ali svejedno je minimalno 60 minuta dnevno tjelesno aktivno manje od 40% njih. Svojom tjelesnom težinom zadovoljno je nešto manje od 50% djece, a čak 8 od 10 njih stalno ili povremeno razmišlja o svojoj težini.
"U posljednjih 5 godina, evidentan je porast broja djece koja pred ekranom provode znatno više vremena nego je to preporučeno. Paralelno sa ovom pandemijom fizičke (ne)aktivnosti, koja je prisutna u zemljama regije, raste i nezadovoljstvo djece fizičkim izgledom. Ovi rezultati nam ukazuju da je potrebno nastaviti s edukacijom djece, ali i njihovih roditelja, kao i subjekata u školama, kako bismo utjecali na pozitivne trendove", izjavio je prof. dr. Erol Kovačević, profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu.
Kada je riječ o budućnosti hrane, naglasak je na pružanju pomoći roditeljima i odgajateljima u usmjeravanju djece prema zdravim životnim navikama, te prilagođavanju portfolija proizvoda globalnim trendovima, naglasili su iz kompanije Nestlé koja se sa partnerima obavila istraživanje.
"Ljudi danas sve više traže ravnotežu u što boljem izboru namirnica, s naglaskom na namirnice biljnog porijekla. S obzirom na to da su prirodni resursi ugroženi, moramo razmišljati o održivom sistemu hrane - ne samo o namirnici, nego i o cijelom putu njenog nastanka. Bez zdravog okoliša nema ni zdrave hrane. Na tom putu oslonit ćemo se na nauku i nove tehnologije, koje će dati rješenja za optimalan uzgoj hrane", izjavila je magistrica nutricionizma Koraljka Novina Brkić, Nestlé Adriatic.
Na konferenciji se raspravljalo i o uzrocima nastanka i nestanke debljine kod djece, te potrebi multidisciplinarnog pristupa zdravlju.
"Gotovo 30% djece u Evropi ima prekomjernu tjelesnu masu, a situacija u regiji nije puno drugačija. Budući da dijete nije odgovorno za svoje zdravlje i nutritivni status, već njegovi roditelji, ali i cjelokupno društvo na lokalnom i globalnom nivou, potrebno je ustrajno raditi na motivirajućem okruženju", izjavila je dr.sc. Tena Niseteo, predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista.
O načinima na koje se promijenila struktura bolesti i faktorima koji utječu na zdravlje govorila je u svom izlaganju predsjednica Evropskog udruženja za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, prof.dr.sc. Sanja Kolaček.
"Prvih 10 godina djetetovog života je ključno, tokom tog razdoblja različiti okolišni čimbenici, poput prehrane, tjelesne aktivnosti i zagađenja, mogu utjecati na to da u kasnijim decenijama života osoba obolijeva od raznih autoimunih, kardiovaskularnih i drugih bolesti. Ako nešto želimo mijenjati, moramo to raditi u tih prvih 10 godina i za to nije dovoljan jedn profil stručnjaka već je potreban tim, podrška šire zajednice. Samo uporan timski pristup može učiniti razliku", rekla je Kolaček.
