Kako birati vrijeme obroka? Istraživanje tvrdi da to može biti ključno za sprečavanje debljanja

Cirkadijalni ritmovi imaju dubok utjecaj na mnoge aspekte našeg zdravlja, od sna do metabolizma. Dijeta koju uspostavljamo u djetinjstvu i adolescenciji može postaviti temelj za cjeloživotno zdravlje, ali debljanje i gojaznost se obično pripisuju samo lošoj ishrani i nedostatku vježbanja, ne uzimajući u obzir utjecaj cirkadijalnih ritmova.

Novo istraživanje pokazuje da je vrijeme kada jedemo jednako značajno kao i ono što jedemo. Istraživači počinju shvaćati kako naš vlastiti biološki sat kontrolira glad i sitost.

Tim istraživača sa Warren Alpert Medical School i Mass General Brighama krenuo je da istražuje zamršen odnos između cirkadijalnih ritmova, metabolizma i ukupnog zdravlja. Stručnjaci su se fokusirali na adolescente, grupu koja je posebno podložna razvoju dugoročnih zdravstvenih problema na osnovu njihovog ponašanja u ishrani.

Istraživači su otkrili korelaciju između potrošnje kalorija kod adolescenata sa prekomjernom težinom ili gojaznošću i vremena njihovog obroka. Otkrili su da su mladi s višim indeksom tjelesne mase imali tendenciju da konzumiraju veći dio svog dnevnog kalorijskog unosa kasnije tokom dana u poređenju sa svojim vršnjacima sa zdravijom težinom.

Vodeći istraživač Mary Carskadon, profesor psihijatrije i ljudskog ponašanja u Warren Alpert, podijelila je svoja zapažanja.

Naš cirkadijalni sistem je u suštini mreža bezbrojnih "satova" prisutnih u skoro svakom dijelu našeg tijela. Ovi satovi nam pomažu da se prilagodimo promjenjivim zahtjevima tokom dana i noći. Međutim, ovaj sistem varira od osobe do osobe zbog više faktora uključujući genetiku, ponašanje i utjecaje okoline.

Jedinstvenost ove studije, prema autoru Davidu Barkeru, leži u preciznom mjerenju unosa hrane i kontroli utjecaja okoline i ponašanja.

Studija je provedena u kontroliranom okruženju, u nedostatku bilo kakvih vanjskih vremenskih znakova, kako bi se osiguralo da rezultati odražavaju samo cirkadijalne utjecaje na ponašanje u ishrani.

U istraživanju je učestvovala grupa od 51 volontera, starosti od 12 do 18 godina. Podijeljeni su u tri grupe na osnovu indeksa tjelesne mase.Eksperiment je osmišljen kako bi se održao 28-satni ciklus spavanja i buđenja, nešto duži od uobičajenog 24-satnog dana.

Tinejdžeri su živjeli u istom prostoru 11 dana i 10 noći, pod pažljivo upravljanim svjetlosnim postavkama. Imajući šest mogućnosti da jedu u određeno vrijeme, mogli su slobodno da konzumiraju onoliko koliko su željeli.

Istraživači su pažljivo pratili unos hrane i broj kalorija. Zanimljivo je da su rezultati pokazali da su oni u grupama sa prekomjernom težinom ili gojaznošću jeli više svojih dnevnih kalorija u popodnevnim i ranim večernjim satima, u poređenju sa učesnicima u grupi zdrave težine.

Ovo ukazuje na to da naš unutrašnji biološki sat uvelike utječe na naše obrasce ishrane i da vrijeme kada jedemo može utjecati na našu sklonost debljanju.

Uvidi poput ovih mogli bi biti nevjerovatno korisni u osmišljavanju strategija upravljanja težinom za adolescente.

Na primjer, na utjecaj cirkadijalnog ritma može utjecati isključivanje svjetla kasno u toku dana i pojačavanje jakog svjetla ujutro, posebno tokom vježbanja. To bi moglo pomoći da se stvore zdrave navike.