U nastavku teksta saznajte koja su to tri razloga zbog kojih nikada ne bi trebalo da idete na dijetu sa psihološkog aspekta.
Dijete vam ne pomažu da dugoročno održite izgubljene kilograme
Ideja da ljudi ne uspijevaju u dijetama zbog nedostatka snage uma je mit ovjekovječen ovom industrijom. Naime, kada ste na dijeti, hrana vam je privlačnija, a uz to nastaje i problem usporavanja metabolizma jer tijelo prinađe način da funkcioniše uz manje kalorija pa se više ostataka skladišti u organizmu.
Stoga nije iznenađenje što studije pokazuju da 95 posto ljudi ne uspijeva u dijetama. Čak iako se nalazite među ovih pet posto koji mogu održati dugoročno željenu težinu, razmislite o tome čega se odričete da biste ti postigli (odlazak na večeru, komad čokoladne torte i svoja interesovanja van opsesivnog brojanja kalorija).
Mršanje nije put ka većoj sreći
Dijete nemaju funkciju ukoliko je vaš cilj održati težinu dugoročno nakon mršanja. Kako god, postoji problem sa samom idejom mršanja kao ciljem, jer vezivanje sreće za nešto vanjsko jeste recept za nezadovoljstvo. Ljudi žele biti mršavi zbog značenja koje tome pripisuju, jer žele da se fokusiraju na nešto opipljivo u šta lažno vjeruju da mogu kontrolisati.
Umjesto toga, psiholozi savjetuju da ljudi prihvate tijelo onakvim kakvo ono jeste bez opsjednutosti za računanjem kalorija, masnoćom u tijelu i iščitavanjem knjiga o dijetama što vjerovatno oduzima mnogo vremena od važnijih stvari.
Mršanje neće učiniti da budete zdraviji
Moguće je da se smatrate gojaznom osobom, a da ste zdravi. Možete biti i mršavi, ali ne i zdravi. Kilaža nije dobar pokazatelj za mjerenje cjelokupnog zdravlja. Većina zdravstvenih indikatora može se poboljšati promjenom ponašanja u ishrani, bez obzira na težinu. Svakako, restriktivne zabrane u ishrani i mršanje nisu odgovor na to što tražimo.
Mršanje nije posao vašeg života, a računanje kalorija nije poziv vaše duše. Sigurno ste predodređeni za nešto mnogo bolje, mnogo veće, nego na skidanje 10 kilograma ili izračunavanje kalorija, piše Psychology Today.
