Savremeni način života uništava tijelo, priznati fizioterapeut savjetuje kako da ga spasimo
U sastavu ljudskog tijela posebno mjesto zauzima lokomotorni, odnosno sistem namijenjen za naše kretanje, koji je sa savremenim životnim stilovima postao izuzetno ugrožen. U zdravstvenoj pošasti 21. vijeka nalaze se i građani Bosne i Hercegovine, a sve je veći broj onih koji se suočavaju sa raznim vrstama bolova u predjelu kičme, vrata, nogu, ruku...
Zbog toga svoju pomoć traže u fizikalnoj medicini, kojoj se kao takvoj, još uvijek ne posvećuje dovoljna pažnja u javnosti, iako je ona izuzetno važna grana medicine, bez koje u potpunosti ne bi mogle funkcionirati ni ostale specijalističke oblasti.
"Čovjek je stvoren prvenstveno za kretanje, a onda i za sjedenje te ležanje. Međutim, u savremenom dobu prekomjerno je zastupljen sjedalački način života, a tijelo nema mogućnost razvoja funkcije sistema za kretanje. Nasuprot tome, dolazi do njegovog obaranja koje nas u konačnici dovodi u problematiku praćenu bolovima i ograničenim pokretima", kaže na početku razgovora za Klix.ba priznati tuzlanski fizioterapeut Elvir Bijedić.
U svojoj dugogodišnjoj praksi u oblasti fizikalne medicine, Bijedić se susretao sa izuzetno složenim slučajevima narušenosti lokomotornog sistema pacijenata, a ključ problema upravo je bio u sjedalačkom načinu života, odnosno nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti, koja bi potaknula na razvoj "pokretača" ljudskog tijela.
"Sjedalački stil prisutan je u profesionalnom segmentu života, posebno kod ljudi koji rade kao šalterski i službenici u kancelarijama, IT stručnjaci, menadžeri…. Nažalost, kada dođemo kući, nakon teškog i iscrpljujućeg dana kod nas nisu prisutne nikakve šetnje ili neke druge fizičke aktivnosti koje bismo trebali prakticirati, već nam slijedi sjedalački način pred TV ekranima, laptopima, tabletima i mobilnim telefonima", ističe Bijedić.
Poguban način života
U modernom vremenu, više ne morate uzlaziti uz stepenice jer postoji lift, hranu ne morate kuhati jer ima kućna dostava, prilikom parkiranja automobila glavu ne morate okretati jer su tu specijalne kamere i senzori koji vas navigiraju, a sve manje ljudi piše rukama, jer većinu poslova završavaju elektronskim putem. Ovakvim, po lokomotorni sistem pogubnim načinom života, zahvaćena je većina populacije, a posebno zabrinjava to što se u takvom vrtlogu nalazi sve više mladih i djece.
"Djeca su upravo najosjetljivija populacija koja bi trebala razvijati svoj sistem za kretanje, a dešava se sasvim suprotno. Ona su nam sve više pred TV ekranima, a sve manje na igralištima. Ne želim nikoga povrijediti, ali imamo škole sportova te je pitanje koja je njihova svrha, odnosno da li su tu za dječije druženje i stvaranje komocije roditeljima ili se zaista razvijaju motoričke sposobnosti, koje su uslov i za razvoj mentalnih sposobnosti. Imamo mnogo izazova koji nužno dovode do problema u nastavku života, a mi na njih moramo naći adekvatan odgovor", ukazuje Bijedić.
Prema iskustvima iz prakse, životni stilovi bh. građana trenutno stvaraju probleme na kičmenom stubu na svim nivoima, posebno na vratom i lumbalnom dijelu, a dominantne postaju i komplikacije na kukovima te ramenima, koje su izazvane usljed loše aktivacije mišića, koja nastaje posljedično dugoročno lošem držanju tijela.
"Pacijenti se uglavnom javljaju onda kada izdominira bol, a dok se ona ne pojavi tijelo uključuje takozvane kompenzatorne mehanizme koji imaju svoju ulogu u kratkom periodu. Međutim, ukoliko tijelo dugotrajno trpi i kompenzuje nepravilan položaj, pojavljuje se potencijalna opasnost za razvoj oboljenja. Važno je reći da pokret predstavlja najbolju prevenciju oboljenja metaboličkog i kardiovaskularnog sistema. Potpuno je razumljiva mentalna i fizička iscrpljenost nakon radnog dana, ali potrebno je da pronađemo način kako da se odupremo zoni komfora u koju nas tijelo gura nakon povratka kući", naglašava sagovornik portala Klix.ba.
Šetnjom do aktivacije "pokretača" tijela
Na osnovu Bijedićevih riječi, koji je kao fizioterapeut za sport vezan već 32 godine, za pokretanje tijela nije neophodno ići u teretane i podizati tegove, niti učestvovati u dugotrajnim treninzima trčanja. Sasvim je dovoljno tijelo staviti u funkciju, primjereno u datom trenutku, što se može ogledati u jednostavnim i opuštajućim šetnjama.
"Te šetnje moraju biti kontinuirane i sa intenzivnim hodanjem. Također, preporučuje se, ukoliko ste u prilici i vožnja bicikla, plivanje i što je moguće duži boravak u prirodi. Pri tome, izuzetnu pažnju je potrebno obratiti i na ishranu, koja je veoma bitan faktor u ovoj priči. U kombinaciji kvalitetnog režima ishrane i fizičke aktivnosti, dobit ćete najbolju prevenciju oboljenja sistema za kretanje, a samim tim indirektno i drugih oboljenja", savjetuje Bijedić koji je već dugi niz godina kao fizioterapeut angažiran u Košarkaškom klubu Sloboda te Košarkaškoj reprezentaciji BiH.
Naš sagovornik upozorava i da treba biti veoma oprezan prilikom izbora aktivnosti kojima se želimo posvetiti.
"Nije nužno se uključiti u neku aktivnost za koju niste spremni. Dakle, ukoliko neki 40-godišnjak nije potrčao u proteklih 15 godina, on za skidanje viška kilograma i vraćanje tonusa muskulature ne treba početi trčati pet, šest ili deset kilometara. Potpuno prirodno je da tijelo u tom trenutku nije spremno, već način aktivacije mora biti sukcesivno kroz intenzivnije hodanje, vježbe razgibavanja i disanja na čistom zraku", dodaje Bijedić.
Kada se pojave bolovi, odnosno kada se obratimo stručnjaku iz oblasti fizikalne medicine, tada uglavnom dobijamo odgovore o tome kako tijelo na adekvatan način vratiti u normalne tokove funkcioniranja, odnosno obnoviti pokretljivost lokomotornog sistema.
Fizioterapeuti nisu "sasvim obični maseri"
U oporavku ljudskog tijela, odnosno lokomotornog sistema najzaslužniji su fizioterapeuti, o kojima se u javnosti još uvijek nedovoljno govori, a pripadaju veoma važnoj grani medicine, bez koje u potpunosti ne bi mogle funkcionirati ni ostale specijalističke oblasti.
"Nezamislivo je da postoji bilo koja grana medicine u koju nije uključen fizioterapeut i doslovno je to u rasponu od pedijatrije do gerijatrije. Na svakom nivou možete i trebate imati fizioterapeuta, uz svu njegovu iskoristivost te odličan odgovor mogu dati i na kardiologiji, pulmološkim granama medicine, reumatologiji, ali i gerijatriji. Vrlo često se stavlja znak jednakosti između fizioterapeuta i masera. Međutim, masaža je jedan mali dio posla, a fizioterapeut nudi znatno veći spektar usluga", pojašnjava Bijedić.
Fizioterapija naslonjena je velikim dijelom na manuelni rad, a savremeno doba sa sobom je donijelo i razne elektronske uređaje, kao i rekvizite koji doprinose bržem i kvalitetnijem oporavku pacijenata.
"Naše ruke su osnovni alat za rad, a sva oprema koja se razvija na tržištu daje nam velike mogućnosti za što bolji, odnosno kvalitetniji i brži oporavak pacijenata nakon oboljenja, povrede te operativnih zahvata. Međutim, da biste razumjeli tehnologiju, vi morate imati saznanja kako to sve funkcionira", dodaje Bijedić.
Tehnologija u oblasti fizioterapije ide krupnim koracima naprijed, a gdje je Bosna i Hercegovina u odnosu na Evropu i svijet, može se čuti tokom trodnevnog kongresa fizioterapeuta koji se održava u Tuzli. Riječ je o događaju međunarodnog karaktera, na kojem se razmjenjuju dobra iskustva iz prakse, ali i ukazuje na implementaciju svjetskih dostignuća.
"U okviru ovog impozantnog naučnog skupa učešće je uzelo 25 eminentnih predavača i više od 150 fizioterapeuta iz regiona i Evrope. Pored toga, nama je izuzetno drago što je učešće uzelo i više od 100 bh. studenata koji će imati priliku slušati stručna predavanja. Bit će realizirane i radionice kroz koje će prezentacije vršiti predavači iz cijeloga svijeta, a što je veoma značajno upravo za studente jer će imati priliku upoznavanja tehnika kojima trebaju ovladati u svom profesionalnom radu", kaže predsjednica Organizacionog odbora petog internacionalnog kongresa fizioterapeuta Mirela Begić.
Svi težimo zoni komfora, a kada vas u svemu tome podrži konzumerizam u kojem se trenutno uživa, veoma je teško ispraviti vodilicu savremenog načina života. Sve to stvara izazove i za bh. fizioterapeute koji su saglasni da njihov odgovor treba biti veći u otvaranju novih smjerova i vidika, kada je riječ o polju njihovog djelovanja.
Izazov profesije je još veći ukoliko se uzmu u obzir, uslovno rečeno, udarci općenitog razvoja tehnologije, za koje se moraju pronaći adekvatni odgovori kako da tijelo reaguje na takvu vrstu podražaja.
