Znate li da vam hrana može popraviti raspoloženje? Evo o kojim namirnicama je riječ
Mnogi se ljudi tokom zime osjećaju tužno, što je stanje koje ima svoj naziv. Smatra se da je sezonski afektivni poremećaj (SAD) izazvan manjom izloženošću sunčevoj svjetlosti zbog kraćih, zimskih dana. Upravo to može uzrokovati umor, depresiju, beznađe i socijalno povlačenje.
Pored tipičnih tretmana koji podrazumijevaju lijekove protiv depresije ili terapiju svjetlom, korisna može biti i promjena ishrane.
Naime, pojedina hrana doista je u stanju podići naše raspoloženje i učiniti nas sretnijima, a evo i koje vam namirnice u tome mogu pomoći.
Pokušajte s fermentiranom hranom
Kiseli kupus, kiseli krastavci, kefir i jogurt pokreću dobre bakterije u vašim crijevima što može povisiti količinu određenih hemikalija u mozgu koje mogu pomoći u ublažavanju depresije.
Uzimajte bobičasto voće i zeljasto povrće
Ovo je uvijek dobar izbor, pun antioksidansa i drugih hranjivih tvari naročito dobrih za mozak. British Journal of Nutrition otkriva da je učestali unos bobičastog i drugog voća povezan s većim psihičkim blagostanjem i manjom depresijom.
Tako je i sa povrćem poput kelja, špinata, rukole i zelenog povrća, koje je odlično za očuvanje vašeg mentalnog zdravlja i podržavanje kognitivnih funkcija.
Orašasti plodovi i sjemenke kao grickalice
Već smo upoznati kako su orasi posebno korisni za zdravlje mozga jer sadrže triptofan, aminokiselinu potrebnu za proizvodnju hormona serotonina koji stabilizira raspoloženje. To je sasvim dovoljan razlog da svakodnevne grickalice zamijenite s ovom namirnicom koja će vas učiniti sretnijima.
Pojačajte kurkumu (i ostale začine)
"Začini koji 'griju' zimi su muškatni oraščić, cimet i đumbir", kaže nutricionistica Uma Naidoo.
Kurkumin, aktivni sastojak kurkume, posebno je snažno protuupalno sredstvo koje štiti mozak, stoga je jasno zašto biste tokom zimskih dana trebali pojačati njegovu upotrebu.
Pridržavajte se mediteranske ishrane
Masline, maslinovo ulje, povrće, grah, orašasti plodovi, sjemenke i riba, sve je to u skladu s mediteranskim stilom ishrane.
"Većina ljudi zna da ono što jedu može utjecati na njihovu težinu, zdravlje srce i rizik od dijabetesa, ali mnogi ne shvaćaju koliko ishrana može utjecati na depresiju", kaže Bill Bradley nutricionistički stručnjak i predsjednik MediterraneanLiving.com.
Istraživanja su pokazala da prelazak na mediteransku ishranu umjesto one s visoko prerađenom hranom značajno smanjuje rizik od depresije kod muškaraca i žena, pa čak i kod starijih osoba.
"Dijeta bogata ultra-prerađenom hranom povećava rizik od depresije tako da kombinacija izbacivanja prerađene hrane i povećanja nutritivno bogate hrane udvostručuje učinke mediteranske prehrane na poboljšanje raspoloženja", kaže Bradley.
Izbjegavajte pretjerani unos slatkiša i neuravnotežene obroke
Iako se uz novogodišnjie praznike vežu slasni slatkiši, kolači i napici, oni mogu dodatno pogoršati loše raspoloženje. Istraživanja pokazuju da visok unos šećera ima negativan učinak na psihičko zdravlje te može pridonijeti i pogoršati simptome depresije općenito.
"Konzumiranje slatkiša može izazvati pustoš u vašim razinama šećera u krvi i učiniti da se osjećate turobnije", upozorava certificirana nutricionistica Bonnie Taub-Dix.
U međuvremenu, osobe koje pate od SAD-a imaju sklonost češćem konzumiraju obroka u kasnim večernjim satima, u odnosu na ostatak dana. Preskakanje obroka ili izuzetno stroge dijete, nisu nešto što će nam pomoći da smo raspoloženiji.
"Jedite redovno. Tek kada uravnotežite obroke, osjećati ćete pozitivne promjene u raspoloženju", savjetuje Taub-Dix.
Unosite ugljikohidrate - ali pažljivo
Kad nismo najbolje raspoloženi, obično žudimo za "utješnom" hranom, koju su nam davali i dok smo bili djeca. A ona je obično puna ugljikohidrata.
"Iako dosta ljudi ima negativan stav prema ugljikohidratima, oni zapravo mogu pomoći da se osjećate dobro, pod uvjetom da jedete pravu vrstu i količinu ugljikohidrata koji odgovaraju vašem organizmu", kaže Taub-Dix.
Unosom ugljikohidrata, spominje ona, osjećati ćete se poletnije, a oni imaju i snažan učinak na serotonin, tzv. hormon sreće.
Preferirajte ugljikogidrate koji sporo sagorijevaju, a to su hljeb od cjelovitih žitarica, krompir i tjestenina s vlaknima i proteinima.
I za kraj, imajte na umu da ova pravila, kao ni navedene namirnice, ne odgovaraju baš svim osobama. Hrana koja bi trebala da nas čini "sretnima", kod nekoga može izazvati žgaravicu ili glavobolju, te je najbitnije slušati svoj organizam i prvenstveno birati ono što mu prija.
