Istraživanje međunarodnog tima naučnika iz 14 zemlja se baziralo na hipotezi "nepromijenjene stope starenja", koja govori da vrste imaju relativno fiksnu stopu starenja u odrasloj dobi te da na nju vjerovatno ne utječe ulaganje napora protiv starenja (anti-aging).
Istraživanje je objavljeno na osnovu "kolekcije 39 ljudskih i neljudskih skupova podataka iz sedam rodova".
"Naši rezultati podržavaju hipotezu o nepromjenjivoj stopi starenja, implicirajući biološka ograničenja na to koliko se može usporiti stopa starenja čovjeka", rekli su naučnici.
To u suštini potvrđuje da se smrt ne može prevariti. Životni vijek je produžen možda kao rezultat boljih faktora okoline, ali na kraju dana, svi ćemo ostariti i umrijeti.
"Naše istraživanje je potvrdilo da je u slučaju historijskih populacija životni vijek bio kraći jer su mnogi ljudi umirali mladi. Međutim, zahvaljujući medicinskim, društvenim i okolišnim poboljšanjima, životni vijek se produžip. Sve više ljudi živi mnogo duže danas, ali putanja prema smrti u starosti se nije promijenila. Ovo istraživanje je pokazalo da ni napredak medicine ne može pobijediti biološka ograničenja", kazao je Jose Manuel Aburto s Univerziteta Oxford.
Ono što svi možemo uraditi jeste da pokušamo uživati u životu što je više moguće, a spoznaja da će jednog dana sve doživjeti svoj kraj bi trebala motivisati ljude da budu najbolja verzija sebe, da se brinu za ljude oko sebe, ali i da se prestanu brinuti zbog starenja.
