Bolesti srca su jedan od glavnih uzroka smrti u svijetu pa je zbog toga važno da simptome rizika ovih bolesti uočite što prije. Postoji više simptoma uz pomoć kojih možete otkriti da li imate problema sa srcem, a čak tri znaka mogu biti pokazatelj rizika od bolesti srca.

Neke namirnice, iako zdrave, ukoliko se konzumiraju u velikim količinama i prečesto mogu dovesti do povećanja holesterola, a dugoročno do bolesti srca. Među njima izdvajaju se punomasno mlijeko, orašasti plodovi te kokosovo ulje.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u Bosni i Hercegovini, a koronarna bolest je najodgovornija za izuzetno visoku stopu mortaliteta. Potražili smo odgovore na pitanja kakve se metode liječenja primijenjuju u našoj zemlji, koliko pratimo svjetske trendove, šta nedostaje bh. sistemu te zašto ne vršimo transplantacije srca?

Loši životni stilovi u kojima dominiraju upotreba alkohola i cigareta, uz prekomjerno zagađenje zraka, osnovni su uzroci nastanka problema u kardiovaskularnom sistemu kod mladih osoba u Bosni i Hercegovini.

Prehrana je ključni uzrok kada je u pitanju bilo koja vrsta srčanih bolesti. Budući da je prehrana usko povezana sa zdravljem srca važno je šta unosimo u organizam.

Posljednje istraživanje Američkog udruženja za srce pokazalo je da hronični stres može povećati rizik od srčanih problema, poput visokog krvnog pritiska, te su istakli da se prilikom suočavanja s izvorima stresa najbolje baviti jednim po jednim "problemom" .

Hurme su veoma ukusno i ljekovito voće naročito kada je riječ o postu. Imaju visok udio ugljikohidrata i pomažu u kontroli apetita tokom dana, ali i sprečavanju mnogih bolesti.

Kada se prvi put pojavio koronavirus koji izaziva bolest COVID-19, ljekari su bili zapanjeni njegovom sposobnošću da uništi respiratorni sistem.

Srce je jedan od najvažniji organa, ali uprkos tome mnogi ne vode računa o njemu. Zbog toga neke znakove ne treba shvatati olako, pa čak ni ako se radi o nesanici ili bolovima u leđima. Nezdrav način života može uzrokovati poteškoće koje niko ne bi trebao ignorisati.

Među osobama koje dnevno prehodaju osam hiljada koraka, što je otprilike 6,5 kilometara, zabilježeni si 51 posto manji izgledi da će umrijeti u narednih deset godina iz bilo kojeg razloga, uključujući rak i bolesti srca, u odnosu na one koji hodaju dvostruko manje.