U Velikoj sali Općine Stari Grad Sarajevo danas je organizovan Dan otvorenih vrata u cilju promocije tradicionalnih zanata te podsticanja mladih da se aktivnije bave njima, a učenicima devetih razreda osnovnih škola iz Starog Grada su o zanatima i svojoj ljubavi prema njima govorili zanatlije i poduzetnici iz oblasti starih zanata s Baščaršije, ali i profesori iz oblasti starih zanata i tradicije BiH.

Dugogodišnja historija bilježi 170 starih zanata, a tek nekolicina njih danas je zastupljena u Bosni i Hercegovini. U Tuzlanskom kantonu (TK), kao najmnogoljudnijem u Federaciji BiH trenutno je prijavljeno blizu 400 zanatlija, a najprisutniji su berberi, drvomodelari, kovači, duboresci, tesari, kamenoklesari, zlatari, maketari...

Perspektive za razvoj poduzetništva na području Bosne i Hercegovine itekako postoje, međutim, potreban je veći angažman nadležnih institucija, konstatovano je za vrijeme sastanka koji je u organizaciji Ministarstva razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona (TK) i Kantonalne obrtničke komore upriličen danas u Tuzli.

Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo je na posljednjoj sjednici usvojilo Pravilnik o stipendiranju učenika srednjih škola koji izučavaju stare i deficitarne zanate, a sve u cilju motiviranja mladih ljudi i očuvanja tradicije na području starogradske općine.

Muzej Sarajeva u četvrtak, 22. decembra 2016. upriličit će izložbu "Četkarski zanat", koja predstavlja dio naše bogate tradicije.

Peka, zaštitni znak vareškog sela Oćevija, ponovo je dobila na vrijednosti. Barem na jedan dan.

Umjesto da bude instalater centralnog grijanja, za što se školovao, Selim Abdulahović iz Banje Luke, koji već godinama živi i radi u Bugojnu, nastavio je tradiciju obućarskog zanata u svojoj porodici.

Na ulazu Baščaršije, kod Sebilja stoji stara stogodišnja radnja kao i tradicionalni zanat koji se u njoj izrađuje. To je zanatska radnja Džemala Kurahovića, sarajevskog užara.

Obućarska radnja Hasanagić sa svojih 109 godina postojanja i rada jedna je od najstarijih zanatskih radnji na području Tuzle, ali i cijelog Tuzlanskog kantona.

Mirza Redžović (31) iz Mostara jedan je od najmlađih kujundžija hercegovačkog kraja koji čuva i njeguje stari zanat izrade bakroreza. U srcu stare jezgre grada na Neretvi svojim bakrorezima sa motivima Starog mosta i plodovima Hercegovine Redžović plijeni pažnju domaćih i stranih turista.