U Karadžićevoj optužnici između ostalog nalaze se i tačke koje se tiču snajperskog djelovanje i granatiranja civila u Sarajevu, pri čemu je primarni cilj te kampanje bio širenje terora među njegovim stanovništvom.
Vijeće je konstatovalo da je u Sarajevu ubijeno hiljadu civila i svi civili trpjeli su silni strah i muke jer nisu znali da li će se naći na meti Sarajevsko-romanijskog korpusa.
Sudija je kazao kako u Sarajevu nisu samo gađani vojni položaji već i civilno stanovništvo.
"Civili su bili direktna meta ili su pak bili izloženi neselektivnoj vatri", rekao je sudac O-Gon Kwon.
Sudac je kazao kako je Armija Republike Bosne i Hercegovine ponekad gađala ciljeve Ujedinjenih naroda, ali i teritorije pod svojom kontrolom kako bi privukla pažnju međunarodne zajednice, ali da su ti slučajevi bili beznačajni. Ipak, to ne dovodi u pitanje da su članovi Sarajevsko-romanijskog korpusa počinili zločine protiv čovječnosti.
Vijeće je zaključilo da su civili opsjednutog Sarajeva bili direktna meta Sarajevsko-romanijskog korpusa.
Gađane su bolnice, ulice i pijace, a korištene su modifikovane bombe koje nisu bile dovoljno ispitane. Vijeće zaključuje da je snajperskom vatrom cilj jedinica VRS-a bilo civilno stanovništvo.
Dodali su i da rat u Sarajevu nije vođen sa obje strane kako je to odbrana isticala tokom sudskog procesa. Civili su bili direktna meta, te su bili izloženi neselektivnoj vatri.
Pretresno vijeće zaključuje da je opsada Sarajeva bio udruženi zločinački poduhvat koji su bili pod kontrolom Vojske RS-a i političkog rukovodstva RS-a (Krajišnik, Plavšić i Mladić).
"Dragomir Milošević, Galić, Krajišnik, Koljević, Karadžić i Mladić počinili su udruženi zločinački poduhvat prilikom opsade Sarajeva", kazao je sudija.
Ističu da je Karadžić podržavao Mladićev stav prema opsadi Sarajeva, a i sam je lično odobravao napade i produžavanje opsade. S obzirom da je imao kontrolu na vojskom, smatra se da je imao punu odgovornost u strateškom i operativnom smislu.
Navode da je dosljedno bio obaviještavan o svim napadima i zločinima. Karadžić je poricao odgovornost Sarajevsko-romanijskog korpusa i optuživao snage bh. muslimana pri čemu je odbio kazniti odgovorne za zločine. Vijeće navodi da sve vrijeme nije učinjen niti jedan pokušaj da se kazne vojnici odgovorni za ubijanje civila.
