"Ovo je globalan problem, koji uzrokuje i veliku smrtnost novorođenčadi ili djece do godinu, ali zbog liječenja nije isto ako se dijete ranije rodi u bogatoj ili u zemlji u razvoju. U početku žarko želimo da tzv. nedonošče preživi, a kasnije, ako ostane u životu, njegovo je liječenje dugotrajno i zahtjevno. Rađa se sa svim nerazvijenim organima, ali pošto su mozak i pluća najvažniji, u procesu liječenja tome pridajemo najveću pažnju, a bolnicu ne mogu napustiti ako im je težina manja od 2.500 grama. To može potrajati i do dva ili tri mjeseca, jer se neka djeca rađaju sa vrlo malom težinom, npr. 800 grama", izjavila je prof. dr. Fahrija Skokić, pomoćnica direktora za medicinske poslove Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla.
Specijalista pedijatar dr. Izeta Softić poručila je da je prevencija najvažnija mjera.
"Važno je odlučiti se i pripremiti za trudnoću. Jedan od uzroka prerano rođene djece je debljina kod majki, drugi uzrok je slaba cirkulacija, a zatim pušenje. Majke treba educirati i savjetovati, a redovno trebaju ići na ginekološke preglede, te kontrolirati pritisak, šećer u krvi i ako imaju, liječiti infekcije. Prerano rođena djeca se i rađaju zato jer majke imaju problema", zaključila je dr. Softić.
Doc. dr. Selma Muratović, šefica Odjela za neonatologiju Klinike za ginekologiju i akušerstvo u UKC-u Tuzla, kazala je da su Tuzla i BiH po broju prijevremeno rođene djece u svjetskim medicinskim okvirima.
"Od ukupno 4.400 godišnje rođene djece, prijevremeno rođenih bude između 120 i 150. Dakle, svaki mjesec od prilike njih deset, a oprema koju posjedujemo je nedovoljna, jer se u našoj klinici zadržavaju i po dvije sedmice, a zatim idu na druga odjeljenja", kazala je doc. dr. Muratović, podsjećajući na djelovanje u okviru tzv. "zlatnog sata", odnosno sat nakon rođenja, kada je prerano rođenom djetetu potrebno pružiti visokosofisticiranu njegu, zaštitu i terapiju.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
