Informacija je to koja je za Jutarnji potvrđena iz Vladinih krugova, a načelna odluka je navodno donesena.
"Dio Jadransko-jonske autoceste na južnom Jadranu gradit će se kao nastavak A1, ali najvjerovatnije ne preko Neuma i Dubrovnika, nego preko Počitelja i Trebinja, odakle će nastavljati prema Crnoj Gori i Albaniji. Turistička središta, uključujući Dubrovnik, te zračna luka u Čilipima s tom bi autocestom trebali biti povezani brzim cestama", istaknuto je.
To znači da Dubrovnik i krajnji jug Hrvatske s ostatkom zemlje i EU-om, po svemu sudeći, i neće biti spojeni autocestom, nego postojećom Jadranskom magistralom.
Ona će, međutim, na nekim mjestima biti pretvorena u brzu cestu, odnosno dobit će još jednu traku, a na nizu lokacija u planu je i gradnja obilaznica. Hrvatskoj, dodaje izvor blizak redakciji Jutarnjeg, ostaje prioritet i gradnja Pelješkoga mosta, čime će se omogućiti brži put prema Dubrovniku zaobilaženjem Neuma i tamošnijh graničnih prijelaza.
Uvijek ostaje i mogućnost da Hrvatska sama izgradi autocestu do Dubrovnika, ali ona neće imati karakter međunarodne saobraćajnice.
Iako nastavak Dalmatine, koja je nedavno stigla do Ploča, autocestom preko Popova polja u BiH teško može naići na oduševljenje na krajnjem jugu zemlje, dio stručnjaka tvrdi da je to, s obzirom na uzak kopneni prostor koji na tom dijelu pripada Hrvatskoj i konfiguraciju terena, najbolje rješenje.
Gradnja Jadransko-jonske autoceste bila je jedna od glavnih tema jučerašnjeg sastanka premijera Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu. No, susret Zorana Milanovića, Vjekoslava Bevande, Mila Đukanovića i Edija Rame u cavtatskom restoranu Leut samo je uvertira u puno značajniju konferenciju o zapadnom Balkanu koja se krajem sedmice, pod patronatom njemačke kancelarke Angele Merkel, održava u Berlinu.
Cilj je da premijeri zemalja regije na berlinskoj konferenciji pred njemačku kancelarku izađu s prijedlogom stvaranja posebnog fonda iz kojeg bi se do 2020. godine finansirala izrada projektne dokumentacije za dijelove Jadransko-jonske autoceste u BiH, Crnoj Gori i Albaniji.
Gradnja Jadransko-jonske autoceste u tim zemljama mogla bi početi tek nakon što se izradi projektna dokumentacija, što znači da je njen završetak izgledan tek 2030. ili čak kasnije.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
