Klimatske promjene, nestašica hrane i vode raselit će više od 1,2 milijarde ljudi

Značajan rast "klimatskih izbjeglica" će azil tražiti u Evropi, a ono što će uzrokovati masovne migracije iz 31 države je nestašica vode i hrane, podaci su Instituta za ekonomiju i mir (IEP). Osnivač Think thanka Steve Killelea je za Independent rekao da će to raseljavanje biti u značajno većim razmjerama od migrantske krize 2015/16. godine ukoliko se ništa ne učini po ovom pitanju.

Dijelovi podsaharske Afrike, južne Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike su suočeni sa olujom ekoloških problema i nestabilnosti, navodi se u IEP-ovom registru ekoloških rizika koji analizira faktore kao što su rast stanovništva, stres, voda, nestašica hrane, suše, poplave, cikloni, porast temperatura i nivo mora. Devetnaest kritičnih zemalja se nalazi i među 40 najmanje mirnih država u svijetu poput Afganistana, Sirije, Iraka, Čada, Indije i Pakistana.

Ključni pokretači nestabilnosti će biti nestašica osnovnih životnih namirnica.

"U narednih 30 godina nedostatak pristupa vodi i hrani će se samo povećavati bez globalne saradnje i pomoći, a sukobi, neredi i nemiri će vjerovatno porasti. Čak i relativno male ekološke prijetnje i prirodne katastrofe bi mogle rezultirati masovnim raseljavanjem stanovništva", rekao je Killelea.

Izvještaj ističe Pakistan koji je na ivici krize kada je voda u pitanju, suočavaju se sa poplavama i nestašicom hrane, a kao zemlja s najvećim brojem stanovništva postoji rizik od raseljenja. Nakon Pakistana, najviše ekoloških problema imaju još Etiopija i Iran, dok se Haiti suočava sa najvećom prijetnjom u srednjoj Americi.

Bogatije i razvijenije nacije u Evropi i Sjevernoj Americi su bolje opremljene za prilagođavanje različitim klimatskim uslovima pa će ekološke prijetnje na njih imati manji utjecaj, ali ni zemlje poput Velike Britanije neće potpuno biti imune od utjecaja, predviđa IEP.