Auto nostalgija
200

Škoda Octavia 1.9 SDI: Žilava, pouzdana i ekonomična, a jedini neprijatelj bila joj je štoperica

A. M.
Iako su oglasi puni Škoda Octavija svih generacija, vrlo rijetko ćete naići na našim prostorima popularnu verziju sa SDI dizelašem. Škoda je tromi, ali izrazito trajan i ekonomičan atmosferski dizel ugrađivala samo u prvu generaciju Octavije, a oni vlasnici koji je posjeduju ne odriču se svog "saug" dizela tako lako.

Polovna Octavia važi za vrlo tražen i cijenjen automobil kako u Evropi, tako i kod nas. Prepakovana tehnika Volkswagen Golfa u češkom liftbacku ili karavanu visoko je na cijeni na tržištu polovnjaka. Uglavnom se traže dizeli, ali oni popularniji s TDI oznakom.

S druge strane, trom, bučan i neugledan atmosferski dizel s oznakom SDI (Suction Direct Injection) ili saug-dizel, neće vidjeti često. Škoda ga je ugrađivala samo u prvu generaciju Octavije, ali do 2004. godine, što znači da ga nije bilo u verziji Tour koja se još godinama poslije proizvodila paralelno s drugom generacijom.

SDI sa Bosch pumpom je dijelom platio cijenu euro norme, pa ga više nije bilo ponudi, pogotovo što je imidž Octavije s drugom generacijom postao mnogo bolji. Vlasnici koji posjeduju Octaviju SDI ne odriču se auta tako lako. To su vozači na duge staze, baš kakav je konstrukcijski bio i 1.9 SDI.

Žilav i jednostavan za održavanje

Čuveni SDI razvijao je svega 68 KS pri 4.000 obrtaja u minuti, a i obrtni moment je bio ''tanak'' s 133 Nm pri 1.800 o/m. Međutim, direktno ubrizgavanje i kompresija Volkswagenovog dizelaša od 19:5 bili su ključni da samouvjereno povuku 4,5 metara dugu karoseriju i masu od nepunih 1.350 kg.

Snaga i moment su se prenosili preko 5-stepenog ručnog mjenjača na prednje točkove kao jedina opcija. Međutim, Volkswagenova vještina da prenese obrtni moment na iznimno niskim obrtajima ostala je u naslijeđu još od Golfa i prastarog 1.6-litarskog dizelaša. Vlasnici Octavije su često u "neznanju" gurali ručicu mjenjača u četvrti stepen prenosa pri brzini ispod 40 km/h, da bi se automobil jedva zatresao u mukotrpnom sagorijevanju presiromašne smjese u robusnim cilindrima.

Ali, SDI je sve "žvakao" i trpio, pa čak i taj preveliki nemar i opuštenost vozača. Često su Octavije SDI lako gazile kilometražu veću od pola miliona kilometara. Motor je bio nevjerovatno žilav, a s druge strane jednostavan za održavanje. Najveća boljka mogla je biti Bosch pumpa, ali ona se toliko rijetko kvarila da su Octaviju SDI nazivali pouzdano dosadnim autom.

Zaboravite na štopericu

Oslobođen prednabijanja u vidu turbopunjača, koji su nosili potentni TDI motori, performanse najobičnijeg dizela su bile u drugom planu. Ubrzanje do stotke od 19 sekundi se činilo kao cijela vječnost, a maksimalna brzina je iznosila svega 161 km/h.

Međutim, Octavia SDI je sve vraćala s povoljnim održavanjem i iznimno niskom potrošnjom. S jednim punim tankom od 55 litara i prosječnom potrošnjom "nafte" od 5,2 litara na 100 pređenih kilometara Octavia je mogla preći više od 1.000 kilometara u "cugu".

Veliki bonus s Octavijom od njenog starta jeste ogromni prtljažnik s petim vratima. Ova prva generacija je imala zapreminu od 528 litara. U devedesetim je to bio pravi bingo. Auto se u početku pojavio na skromnim 14-colnim točkovima, ali s redizajnom iz 2000. godine stigle su col veće felge i veće gume u popularnoj dimenziji 195/65 R15.

ABS i suvozačev jastuk u doplati

Dizelska Octavia 1.9 SDI je bila u cjenovnom rangu sa 1.6 benzincem, a u prvom talasu postojale su samo tri verzije sa obaveznim setom dodatne opreme. Osnovna LX oprema je bila jako oskudna. Tada je bilo normalno da kupite automobil bez ABS-a, samo s jednim zračnim jastukom i s običnim radio-kasetašem.

Sretni ste bili ako je auto imao obično centralno zaključavanje bez daljinskog upravljanja. Klima je naravno nedostajala u startnom paketu, pa su se za što nižu cijenu prvi kupci borili za Octavije SDI bez klime. Prednost se naravno davala SDI-u umjesto rastrošnog benzica. Octavia TDI je bila nedostižna, pogotovo verzija sa 110 KS.

SKD montaža u Vogošći

Bila su to neka druga vremena, jer su na tržištu važila neka druga pravila. Naime, tada su na nova vozila u Bosni i Hercegovini plaćane ogromne državne namete. Carina je iznosila 16 posto, a građani su porez u FBiH plaćali dodatnih 24, a u RS-u 20 posto. Tek kasnije je porez izjednačen na 20 posto u oba entiteta. Prednost Octavije je bila u SKD montaži koja se odvijala u Vogošći, te je porez, umjesto 20, plaćan po stopi od 7 posto. Listajući stare cjenovnike iz 2000. godine naišli smo na cijenu bazne Octavije LX 1.9 SDI, koja je prije tog reduciranog poreza iznosila 21.897 KM.

Sada s nostalgijom listamo brošure i cjenovnike Octavije koja važi za historijski najuspješniji model Škode. Njen put je bio jako trnovit, ali drugačiji nije mogao ni biti. Popularni SDI je itekako pomogao da ga lakše pregazi i postane model s etiketom izdržljivog i pouzdanog, a iako ga u Octaviji nema već punih 20 godina, Česi su mu i dalje zahvalni jednako kao i Bosanci i Hercegovci.