Kraj za kineske električne automobile u Evropi? EU potvrdila historijsku odluku
Ovaj korak, koji je najavljen početkom juna, rezultat je devetomjesečne istrage koja je otkrila da se subvencije pumpaju kroz cijeli opskrbni lanac BEV-ova proizvedenih u Kini, kako od strane domaćih tako i od stranih kompanija. Javni novac otkriven je posvuda, rekli su dužnosnici, od iskopavanja sirovina potrebnih za proizvodnju baterija do brodskih službi angažiranih da donesu gotove proizvode do evropskih obala.
Sam opseg subvencija omogućuje kineskim proizvođačima da ponude svoje automobile po osjetno nižim cijenama od onih koji se sklapaju u bloku, gdje su troškovi energije i rada puno veći. Razlika u cijenama izazvala je brz porast uvoza automobila proizvedenih u Kini: s 3,9 posto tržišnog udjela u 2020. na 25 posto na kraju 2023. godine, prema Komisiji.
Ovaj val jeftinog uvoza predstavlja "prijetnju od ekonomske štete" industriji EU-a koja bi mogla dovesti do razornih gubitaka i dovesti u opasnost više od 12 miliona direktnih i indirektnih radnih mjesta, upozorava izvršna vlast.
Carine su stoga potrebne kako bi se nadoknadila nepravedna prednost koju dodjeljuju subvencije.
Odlukom objavljenom u četvrtak predviđene su diferencirane dažbine koje se obračunavaju prema matičnoj kompaniji, godišnjem prometu i sumnjivom iznosu primljenih subvencija. Oni će doći na vrh postojeće stope od 10 posto.
- BYD: 17,4 posto
-
Geely: 19,9 posto
-
SAIC: 37,6 posto
-
Ostali proizvođači električnih automobila u Kini koji su sarađivali u istrazi, ali nisu bili pojedinačno uzorkovani, uključujući Teslu i BMW: 20,8 posto
-
Ostali proizvođači električnih automobila u Kini koji nisu sarađivali: 37,6 posto
Uvođenje mjera za sada će biti privremeno. Carinske vlasti će od kineskih izvoznika tražiti bankovne garancije, a ne gotovinu, što znači da krajnji kupci možda neće odmah primijetiti promjenu u svom džepu.
Države članice održat će prvo glasanje za dvije sedmice, ali ono će biti neobavezujuće i poslužit će za testiranje političkih voda. Carine će ostati na snazi dok se za četiri mjeseca ne donese konačna odluka, koju bi zemlje mogle blokirati ako skupe kvalificiranu većinu protiv prijedloga. (15 država članica koje predstavljaju 65 posto stanovništva bloka.)
Njemačka, svjetski izvoznik automobila s jakim vezama s kineskim tržištem, i Mađarska, rastuće središte kineskih ulaganja, su među onima koji će se vjerojatno protiviti.
Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) kaže da "tarife nisu odgovarajuća mjera" za jačanje konkurentnosti" i potencijalno mogu dovesti do "lose-lose situacije". Organizacija je posebno zabrinuta zbog učinaka na zajednička ulaganja, poput onih Volkswagen i General Motors imaju sa SAIC-om.
Nasuprot tome, Francuska i Italija podupiru dodatne namete, što sugerira da će izborima u studenom prethoditi sveobuhvatna politička borba.
Veliki ulozi, male nade
U međuvremenu će Brisel i Peking razgovarati o mogućim rješenjima koja bi spriječila trajno uvođenje carina. Razgovori će biti na političkoj i tehničkoj razini.
"Ono što EU želi je rješenje. To nije uvođenje carina. Uvođenje carina nije cilj samo po sebi , to je sredstvo da se ispravi neravnoteža i nepoštena konkurentska situacija na štetu proizvođača električnih vozila u EU u usporedbi s onima koji proizvode u Kini", rekao je glasnogovornik Komisije.
"Želimo ovaj dijalog s našim kineskim kolegama."
Nade za iskorak su ipak male.
Peking je osporio istragu u obliku i sadržaju, nazivajući je "golim protekcionističkim činom" koji "umjetno konstruira i preuveličava takozvane subvencije", te je obećao "poduzeti sve potrebne mjere" za odbranu domaćih kompanija.
