Hormon spavanja
43

Melatonin: Može poboljšati kvalitetu sna, a evo ko ga nikako ne smije uzimati

D. J.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Prema procjenama, oko 35 posto ljudi u svijetu pati od nesanice i mnogi koriste farmaceutske lijekove za spavanje, koji dugoročno stvaraju ovisnost i uključuju brojne nuspojave.

Da biste lako usnuli i kvalitetno spavali, iznimno su važne razine hormona melatonina, što ga u mozgu luči mala endokrina žlijezda veličine graška – epifiza.

Melatonin je hormon koji mozak proizvodi noću. Pomaže regulirati cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) i spavanje. Izlaganje svjetlu noću može blokirati proizvodnju melatonina.

Istraživanja pokazuju da melatonina ima i druge važne uloge u tijelu. Osim što je važan hormon koji proizvodi epifiza i na čiju proizvodnju djelom možemo utjecati (ako odlazimo na vrijeme spavati i san ne prekidamo paljenjem jakog svijetla), melatonin je i vrlo popularan dodatak prehrani.

Melatonin može pomoći kod određenih stanja, kao što su jet lag, poremećaj faze spavanja i buđenja, neki poremećaji spavanja u djece, anksioznost prije i poslije operacije...

Razinu melatonina možete povećati i na prirodan način jer postoji hrana koja prirodno u sebi sadrži aminokiselinu triptofan koja se kroz složene procese u vašem organizmu pretvara u melatonin?

Želite li povisiti njegove razine, jedite banane, zobenu kašu, ananas, ječam, rižu, bučine sjemenke, bademe, orahe i višnje.

Melatonin ne smiju uzimati pacijenti s epilepsijom te oni koji koriste antikoagulanse. Melatonin se također ne preporučuje kod osoba s demencijom. Djelovanje melatonina je daleko učinkovitije kod starijih osoba nego kod mlađih, što može dovesti do pospanosti. Nuspojave mogu biti glavobolja, vrtoglavica i uznemirenost.

Unatoč svim gore navedenim kontraindikacijama i nuspojavama, melatonin, ako se uzima pod kontrolom liječnika ili ljekarnika, je siguran lijek koji vam može pomoći u vašim besanim noćima.