Važno je znati da fizičkom aktivnošću trošimo mali dio kalorija. Ljudski organizam kalorije troši na tri načina: bazalnim metabolizmom (energijom potrebnom za obavljanje osnovnih tjelesnih funkcija u trenucima mirovanja), energijom koja je potrebna za probavu hrane te fizičkom aktivnošću.
Imamo malo kontrole nad bazalnim metabolizmom, a on zapravo troši najviše energije.
"Za većinu ljudi bazalni metabolizam čini 60 do 80 posto potrošnje totalne energije", kaže dr. Alexxai Kravitz, stručnjak u polju gojaznosti i nutricionizma. Probavljanje hrane troši oko 10 posto, što fizičkoj aktivnosti ostavlja svega 10-30 posto potrošnje energije.
To znači da od sto posto unesenih kalorija dnevno, tjelesna aktivnost troši svega 10-30 posto dnevno.
Koristeći planer američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, matematičar i istraživač Kevin Hall je napravio model koji je pokazao kako u procesu mršanja fizička aktivnost ne igra pretjeranu ulogu.
Hipotetički: ako bi muškarac od 90-ak kilograma četiri puta sedmično trčao po 60 minuta (a kalorijski unos održavao istim), za 30 dana bi izgubio oko dva kilograma.
"Ukoliko bi se pak ova osoba opustila u vezi s hranom, kako bi kompenzirala vježbanje, onda bi gubitak kilograma bio još manji", kaže Hall.
Radi se zapravo o mehanizmu kompenzacije - što se više krećemo i što smo fizički aktivniji, imamo potrebu da jedemo više.
Jedna studija iz 2009. godine je pokazala kako ljudi, nakon što počnu vježbati, nesvjesno povećaju unos kalorija iz razloga što osjećaju veću glad i vjeruju kako vježbanjem potroše suvišne kalorije te su u stanju bez straha si priuštiti neku dodatnu slasticu. Jedna studija iz 2012. godine je pak pokazala kako se ljudi uglavnom i najčešće preračunaju kada je riječ o količini kalorija koje unesu i potroše vježbanjem, odnosno, da mnogo više pojedu nego što potroše.
"Znojite se sat vremena u teretani, a sav taj trud može biti poništen u samo pet minuta i to samo jednom kriškom pizze ili sladoleda", kaže Hall.
Ljekar Yoni Freedhoff smatra kako bismo trebali promijeniti način na koji gledamo na vježbanje. Tjelesna aktivnost ima brojne benefite - prevenira rak, krvni pritisak vraća u normalu, pomaže u povećanju energije, poboljšava raspoloženje i vjeruje se kako je vježbanje zapravo najbolja "prirodna droga" koja podstiče lučenje hormona sreće.
Dakle, vježbanje je izuzetno važno i korisno, ali nije ključno za mršanje, stoga ne smijete očekivati posebne rezultate mršanja nakon što se posvetite samo fizičkoj aktivnosti, ne obrativši pažnju na promjenu prehrane.
