Kako je Kina transformisala svoju autoindustriju i šta bi Evropa iz toga mogla naučiti
Nakon sporog početka, kineska EV industrija se preokrenula u rekordnom roku, od globalnog zaostajanja do svjetskog lidera za oko pet godina, pokazujući drugim zemljama kako to treba učiniti.
Kina je 2020. godine još uvijek bila u ranoj fazi tranzicije na e-mobilnost, zaostajući za mnogim drugim zemljama i regijama. Samo 5,4 posto tržišta automobila u zemlji tada su činili električni automobili.
Tada je kineska vlada postavila relativno neambiciozan cilj da 50 posto prodaje budu električna vozila do 2035. godine, a da drugih 50 posto čak ne moraju biti klasični SUS modeli već hibridi ili plug-in hibridi, odnosno NEV (new energy vehicle). Još 2020. godine Evropa je takođe razmatrala zabranu prodaje automobila s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine. Međutim, Kina je nagazila gas, dok je Evropa nastavila sa svađama.
Vodeći svjetski izvoznik automobila
Sada, kada smo ušli u 2025. godinu, Kina će vjerovatno ispuniti svoj cilj za 2035. deceniju ranije. Situacija je takva da do 2027. godine očekuju da će 45 posto registracija biti NEV vozila.
To je znak koliko je Kina sposobna kada se odluči na nešto i kako druge zemlje u potpunosti nisu uspjele održati korak, zbog sporova i otpora kompanija ili vlada koje su neprijateljske nastrojene prema ovoj tehnologiji. Dakle, 2020. godina je bila prekretnica za kinesku industriju električnih automobila.
Od tada su domaći proizvođači počeli da povećavaju stopu proizvodnje i stopu kvaliteta, odnosno nakon decenije pametne industrijske politike usmjerene na podsticanje domaćih proizvođača.
Ovo, zajedno s novim kineskim pravilima o emisiji štetnih plinova, za koje se ostali svjetski proizvođači automobila nisu adekvatno pripremili, dovelo je do prezasićenosti automobilima na benzin, uglavnom stranih marki. Daleko od pozivanja na promjenu politike, kineski dileri su tražili, i dobili su šestomjesečnu odgodu da uklone neprodate automobile sa svojih parcela i zahtijevali da proizvođači automobila rade brže. Kao rezultat ovakvog načina razmišljanja, Kina je 2024. godine postala vodeći svjetski izvoznik automobila – titula koju je Japan držao decenijama.
Norveška može biti primjer takođe
Brzi rast prodaje električnih vozila u Kini, koji su ispunili svoje ciljeve znatno prije roka, može se na prvi pogled činiti "nenormalnim". Nije čest slučaj da se cilj ispuni za trećinu planiranog vremena, posebno kada je u pitanju zemlja od 1,4 milijardi ljudi. Ali postoje i drugi primjeri da su ciljevi rano ispunjeni i premašeni, zbog čega bi kompanije i vlade u Evropi trebale biti svjesne toga i ostati fleksibilne, umjesto da se bore protiv pozitivnih promjena.
Evropa i ostatak svijeta imaju mnogo toga da nauče iz kineskih politika i procedura. Da, istina je da su brendovi imali prednost primanjem velikih finansijskih doprinosa od vlade, što je na kraju dovelo do sukobljavanja dva regiona jedan protiv drugog u vidu izvoznih tarifa, ali i u Evropi je automobilska industrija djelimično subvencionirana.
Norveška je čisti primjer šta se sve može postići. Zemlja je već bila daleko ispred međunarodne zajednice i postavila je sebi cilj da prekine prodaju automobila na benzin do 2025. godine. Iako se neki automobili s unutrašnjim sagorijevanjem još uvijek prodaju, norveško tržište je već 2021. godine bilo više od 90 posto elektrifikovano, da bi u prošloj godini 90 posto bilo čisto električnih vozila.
Prodaje se legendarni Porsche 917K, posjedovali su ga Jerry Seinfeld i Steve McQueen
Kupujemo mahom glomazne automobile, ali postoje modeli za preporuku ispod "četiri metra"
