Pohlepna i nezasita Evropa uvodi nove namete na automobile sa unutrašnjim sagorijevanjem
Iako ovih dana čitamo o suzdržanosti proizvođača automobila na temu elektrifikacije, zbog pada njihove popularnosti i najavi daljoj posvećenosti razvoju i proizvodnji motora sa unutrašnjim sagorijevanjem i nakon 2030. godine, evidentno je da će Evropa u jednu ruku u budućnosti opteretiti vlasnike vozila sa CO2 emisijom.
Evropa je jednostavno nametnula cilj stabilnog i povećanog korištenja ekološki prihvatljivog transporta i sada je teško reći "ne" tom procesu. Rezultat tog ambicioznog cilja je stupanje na snagu zakonskog akta kojim se uvodi taksa na registraciju vozila i dodatni porez na vlasništvo za vozila koja emituju CO2, po principu "ko zagađuje, taj i plaća".
Iako su razgovori u evropskim zemljama na ovu temu aktuelni, još je prerano govoriti o detaljima. Međutim, evidentno je da Evropljane stiže novi namet, iako ministri evropskih zemalja zagovaraju rješenja koja su sa finansijske tačke gledišta najneutralnija za građane.
Ipak, ono što se može pročitati po relevantnijim evropskim medijima, predviđa se da će dodatna taksa, koja će se plaćati pri registraciji vozila, stupiti na snagu u prvom kvartalu 2025. godine, a dodatni porez na vlasništvo godinu dana poslije.
Koji su kriteriji koja će odrediti visinu nameta? Naime, za obračun naknade za registraciju i poreza na vlasništvo, zakonodavac će visinu nameta odrediti na osnovu euro norme i emisije CO2. Međutim, evropskom mačku je malo "teleća glava", pa će uvesti još jedan kriterij, a on se odnosi na masu vozila.
Zadnji kriterij, da li opravdano ili ne, već uzima danak. U zadnje vrijeme svjedočimo uvođenju visokih cijena za parkiranje velikih terenskih vozila.
Podsjetimo, takvo rješenje usvojeno je već u Parizu. Naime, vlasnik automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem ili plug-in hibrida koji ima masu veću od 1,6 tona ili vlasnik električnog automobila težeg od 2 tone, plaća čak 18 eura za sat parkiranja u centru francuske prijestolnice. Ovo je trostruko veća cijena od uobičajene.
Većina EU zemalja posvećena je ka ostvarenju dva klimatska cilja. Prvo, to je smanjenje emisije CO2 za 55 posto do 2030., a drugo je cilj klimatske neutralnosti koji treba postići do 2050. godine. Cijena ostvarenja tih ciljeva je već sada preskupa, a koliko će nas zelena tranzicija u konačnici koštati teško je procijeniti.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
